3. 2. 2020.
Noć muzeja u HT muzeju
Petnaesta po redu Noć muzeja 31. siječnja 2020. ponovo je polučila velik uspjeh kod publike i ispunila prostore muzeja i drugih baštinskih ustanova velikim brojem posjetitelja željnih novih i zanimljivih kulturnih sadržaja. Oko 250 lokacija u 110 gradova i mjesta u Hrvatskoj ugostilo je preko 218 tisuća posjetitelja. Jednako uspješno prošla je Noć muzeja i u našem HT muzeju koji je posjetilo gotovo tisuću posjetitelja.
HT muzej je ove godine u Noći muzeja ponudio novu prigodnu tematsku izložbu u povodu 170 godina hrvatskih telekomunikacija. Obilježavanjem ove obljetnice podsjećamo da začeci današnjih telekomunikacija sežu duboko u 19. stoljeće kad je banu Josipu Jelačiću poslana prva poruka putem električnog brzojava.
Razgledavajući novu izložbu „Počeci telekomunikacija u riznici knjiga" posjetitelji su ostali iznenađeni mnogim podacima koje su mogli iščitati uz izložene muzejske predmete te na popratnim plakatima. Naime, Zagreb je bio 31. grad uključen u telegrafsku mrežu Austrijskog Carstva. Kao priključak na prethodno izgrađenu južnu telegrafsku liniju Beč-Graz-Celje-Ljubljana-Postojna-Trst, izgrađena je telegrafska linija Zidani Most-Zagreb. 1850. godine su u Austriji otvoreni tečajevi za obučavanje telegrafista. Prve knjige o telegrafiji bile su teorijsko-praktični priručnici za pomoć pri rukovanju telegrafskim uređajima.
Najvažniji doprinos razvoju telekomunikacijske literature u Hrvatskoj dao je veliki stručnjak, teoretičar i izumitelj na području telegrafije Ferdinand Kovačević (1838.-1913.). Kao tajnik Direkcije telegrafa za Hrvatsku i Slavoniju je u Zagrebu 1875. godine objavio svoje prvo stručno djelo na njemačkom jeziku Pogonske smetnje nadzemnih telegrafskih vodova, njihovo traženje i uklanjanje. Iako je autor gotovo nepoznat široj javnosti, to je prva knjiga hrvatskog autora tiskana u našoj zemlji iz područja telekomunikacija. Pionirom telekomunikacija čini ga velikim dijelom i njegov inovatorski rad. U Beču je 1876. godine patentirao metodu istovremenog slanja dvaju ili četiriju brzojava jednim vodičem. Bio je to prvi hrvatski patent na polju telekomunikacija. Za potrebe zagrebačkog naučnog tečaja je 1892. godine napisao priručnik Elektromagnetični brzojav - osobitim obzirom na poštansko-brzojavne otpravnike, koji se smatra prvom stručnom knjigom iz područja telekomunikacija i elektrotehnike na hrvatskom jeziku.
Izložbeni prostor HT muzeja koncipiran je tako da nudi ponešto za posjetitelje svih generacija. Iako naše mlađe posjetitelje uvijek jako zanima kako se to nekad telefoniralo dok su pozive još spajale telefonistice, najveći dio vremena su ipak provodili u izložbi mobitela, fotografirajući se s prvim mobilnim uređajem od tri kilograma ili ispod oblaka mobitela koji vise sa stropa. Među brojnim komentarima u knjizi dojmova koji hvale izložene predmete starije i novije telekomunikacijske povijesti donosimo onaj koji se najviše istaknuo: Najslađi muzej, a nije Muzej čokolade!