25. 9. 2017.
Sudjelovanje zaposlenika HT-a na mnogobrojnim panel-diskusijama, predstavljanje robotice Pepper, aplikacija za trčanje SightRun, žiroskop i hashtag printer tek su neki od sadržaja koje je HT ponudio u Rovinju
HT-ov štand
U Rovinju je od 21. do 24. rujna održan jubilarni, 10. Weekend Media Festival. Hrvatski Telekom jedan je od glavnih pokrovitelja festivala koji je okupio više od pet tisuća sudionika. Ove godine HT je pokazao apsolutno najviše sadržaja na svim razinama.
U unutarnjem prostoru HT-ov štand obuhvatio je najnoviju tehnologiju:
- Robotica Pepper imala je prvo predstavljanje u Hrvatskoj, a sudjelovala je i u panel-diskusiji 'STEM je t'aime: Budućnost je već počela'. Hashtag printer predstavlja najnoviju tehnologija u printanju fotografija koje se objavljuju na Instagramu (printer prepoznaje sve fotografije koje se s određenim hashtagom dijele na Instagramu i odmah ih printa u malom džepnom formatu unutar 45 sekundi). Tijekom trajanja WMF-a sve fotografije s dogovorenim hashtagom printale su se na naljepnicama za izradu mozaičnog vizuala s likom Pepper;
- Predstavljena je aplikacija za trčanje SightRun, za koju je pripremljena WMF/Rovinj ruta i bila je besplatna za preuzimanje svih posjetitelja WMF-a;
- Sea Hero VR igrica je nova VR igrica čija je prva promocija bila na WMF-u (VR tehnologijom omogućena je dublja i intuitivnija dijagnostička ocjena orijentacijskih problema koji su prvi simptomi demencije).
Na vanjskom dijelu postavljena je bila adrenalin zona sa žiroskopom.
Za digitalnu transformaciju Hrvatska treba oko 200.000 ICT stručnjaka
Boris Drilo
Za digitalnu transformaciju Hrvatska treba oko 200.000 ICT stručnjaka, a trenutačno ih imamo oko 50.000. Sa Sveučilišta svake godine izlazi ih još otprilike 1.500, što znači da nam treba još desetak godina kako bismo došli do povoljnog omjera stručnjaka. Rekao je to Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma za tehniku i informacijske tehnologije, na početku predavanja ‘STEM, je t'aime: Budućnost je već počela’.
Na zanimljivom predavanju o spremnosti hrvatskog obrazovanja za STEM područje (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) moderator Nino Đula razgovarao je s Nenadom Bakićem, savjetnikom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za digitalnu transformaciju i STEM, Borisom Jokićem, znanstvenikom s Instituta za društvena istraživanja, poduzetnikom Matom Rimcem te Markom Matijevićem, glavnim urednikom portala srednja.hr.
'Gotov STEM-ovac zarađuje puno i brzo napreduje te prelazi zaradu od oko 60.000 kuna. Na takvu zaradu porez na dohodak je jako veliki te STEM-ovci ostaju bez gotovo pola zarade. Zato odlaze tamo gdje im se to ne događa', napomenuo je Drilo.
Kako bi se to spriječilo, tvrdi Drilo, država mora pomoći, no i cijelo društvo mora imati jasnu sliku o tome što želi živjeti i postati 2020. i 2030. godine.
'Naša ekonomija raste za oko tri posto, no druge ekonomije između pet i šest posto. Ta razlika nastaje upravo zbog tehnološkog razvoja. Znači, dobri smo, ali nismo najbolji. STEM je velika prilika, pokazali smo da imamo dobre stručnjake koji vani ostvaruju izvrsne rezultate. No, trebamo više uložiti u digitalnu kompetenciju cjelokupnog stanovništva u Hrvatskoj', kazao je Drilo.
Kao i ostali sugovornici, on smatra da se treba ulagati više u edukaciju mladih, no ne zaboravlja ni starije od 50 i 60 godina, one koji predstavljaju oko 35 posto internetskih korisnika.
HT - STEM UP akcelerator
Saša Kramar
Izazovi razvoja novih kategorija proizvoda, želje i potrebe potrošača, dobre i loše strane susjeda te Hrvatska u ekonomskom pogledu bile su neke su od tema na panelu 'Kad novo pakiranje više nije dovoljno'.
'Telekomi su odavno prestali biti samo pružatelji samo fiksnih i mobilnih usluga, sada su, ukratko, internetske kompanije', kazao je Saša Kramar, član Uprave Hrvatskog Telekoma za poslovne korisnike, na što je dodao: 'Mreže koje imamo osnova su digitalne transformacije i ostalih industrija, ali to ne znači da ih nužno smatramo konkurencijom, samo očekujemo da nas se u regulativi tretira jednako. HT je već odavno razvio niz novih kategorija usluga, a u nekima od njih, poput IT usluga za poslovne korisnike ili Smart City usluga za gradove, već sada smo vodeći na tržištu'.
Svega tri posto pokrenutih startupa uspijeva se razviti u uspješan biznis, a čak 97 posto ih propada ostavljajući svoje investitore u gubitku. Ono na što svi polažu adute je STEM. Koji projekti danas prolaze na tržištu tehnoloških ideja otkrili su sudionici panela ‘HT kao STEM UP akcelerator’.
Kao najveći regionalni startup akcelerator, HT je investirao u Aspidu te su zajedno nedavno predstavili mobilnu aplikaciju Tvizzy.
'Riječ je o aplikaciji skinutoj 5000 puta koja pokriva ključne trenutke Hrvatske nogometne lige triju država regije s pomoću inovativnih notifikacija. Korisnik na mobitel dobiva notifikaciju s pogotkom iz HNL-a u visokoj rezoluciji, a video može pregledati i u zaključanom ekranu – objasnio je Marin Erceg, glavni izvršni direktor Aspide.
SightRun je mobilna aplikacija uz koju se mogu otkrivati znamenitosti grada bez zaustavljanja dok trkači odrađuju svoj trening.
'Aplikacija kombinira trčanje i turističko razgledavanje kako bi trkačima omogućili da trče gdje god žele. Posebno za Weekend Media Festival napravili smo 4 rute, od kojih je 6,5 kilometara najduža, a najkraća ima 2,5 kilometra i vodi po centru grada Rovinja', rekao je Hrvoje Horvat, glavni direktor za tehniku.
Na panelu su još bili Bojan Mušćet iz HT-ovih Korporativnih komunikacija, te Marin Trošelj, glavni direktor tvrtke STEMI.
Ukratko o temama drugih panelica
Robotica Pepper
Na Weekend Media Festivalu pokazani su i savjeti i trikovi za osvajanje hackatona Hack It! u 24 sata, a sudjelovali su Ana Pauzar, voditeljica HT-ovog Odsjeka za razvoj proizvoda i ponuda novih poslovanja, te Bojan Opačak, suosnivač startupa Maggie koji je lani pobijedio.
Stanje u PR struci se pogoršalo iako agencije koje se bave odnosima s javnošću imaju bolju reputaciju, pokazalo je istraživanje Hrvatske udruge za odnose s javnošću kao uvod u panel 'PR-10 godina kasnije'.
'PR danas ima velike mogućnosti zbog promjena koje se događaju. Mijenjaju se navike potrošača, količina dostupnih podataka je veća negoli ikad, a tehnologija je napredovala više nego što smo prije 10 godina to uopće mogli očekivati. Izazovi koji se nalaze pred nama sve su veći, a najveći je predstaviti našu industriju na pravi način', istakla je Nina Išek Međugorac, direktorica Korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma.
Izgubljeni u prijevodu, situacija je u kojoj su se barem jednom našli svi koji su bili u komunikaciji agencija-klijent. Kako dobiti dobar brief, koji su problemi s kojima se dnevno susreću agencije i klijenti i gdje nastaje break u komunikaciji, raspravljalo se na panelu ‘Izgubljeni u prijevodu’.
'Ako je odnos između uključenih strana dobar i bazira se na povjerenju i dugogodišnjem zajedničkom radu, agencija će jednostavno shvatiti koja je problematika s kojom se klijent bavi i koja rješenja su mu potrebna, kazala je Sanja Milinović, direktorica odjela za direktni nastup na tržištu u Hrvatskom Telekomu, koja je tijekom karijere bila i na strani klijenta i na strani agencije.
Svaki oglašivač trebao bi imati digitalni eko-sistem koji spaja sve kanale, bilo online ili offline. Mogućnost različitog interpretiranja iste ideje na različitim platformama dopušta nam da istodobno targetiramo različite profile korisnika i stvaramo ne samo interaktivnu platformu već i platformu koja se povezuje s korisnicima, poručio je Fran Mubrin, kreativni direktor agencije 404 s panela ‘Kako biti kreativan u doba mobilea?’.
Samo pet posto oglašavanja na Novoj TV odlazi na digitalne kanale, dok unutar tih pet posto tek jedna petina budžeta biva preusmjerena na mobilne kanale, otkrila je Maja Blumenšajn iz te TV kuće.
S istim problemom susrela se i Sonja Stahor Gašpar iz HT-a, a rješenje vidi u edukaciji oglašivača.
'Kada dođete u veliku firmu i radite s velikim budžetima, tek onda shvaćate koliko je malo prostora za online. Uloga svakog od nas je povezati tehnologiju i datu kako bismo mogli uspješno targetirati one skupine koje su nam relevantne, a istovremeno uživati u onome što radimo', zaključila je Stahor Gašpar.
Hrvatska se nalazi u dugotrajnom zaostajanju, a ono nije počelo ni početkom 90-ih. Ovo stoljeće za Hrvatsku je izrazito loše. Ja bih uzeo 2000. godinu kao neku razdjelnicu u kojoj se počinje manifestirati problem, kazao je Velimir Šonje iz Arhivanalitike i Ekonomskog laba na panelu ‘Svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo’. Panel je vodila Danijela Jozić, urednica tportala.
U panel diskusiji 'Kome treba MBA?' sudjelovao je Marijo Volarević, direktor HT-ovog Odjela za poslovni razvoj i inovacijski centar.