23. 9. 2015.
Hrvatski Telekom desetu godinu zaredom provodi svoj donacijski natječaj „Zajedno smo jači“ što dovoljno govori o snazi ovog programa i njegovom pozitivnom utjecaju na društvenu zajednicu u kojoj radimo i živimo. U proteklih devet godina HT je s oko 7,5 milijuna kuna podržao ostvarenje 220 vrijednih projekata koji su se natjecali za donaciju „Zajedno smo jači“, a ove će godine za podršku projektima od posebne društvene vrijednosti naša kompanija izdvojiti čak 720.000 kuna.
Podsjećamo, natječaj je otvoren za neprofitne organizacije sa sjedištem u Hrvatskoj, prijave se primaju još samo nekoliko dana – do 30. rujna, a prijavljeni projekti moraju primjenjivati barem jednu telekomunikacijsku tehnologiju, biti neprofitabilni, inovativni i održivi, pri čemu prednost imaju projekti koji uključuju više sudionika i partnerstva. Projekti se prijavljuju isključivo elektroničkim putem na web stranici www.zajednosmojaci.hr.
Kako bi javnosti još više približio ovaj donacijski program, HT ga ovih dana promovira u medijima – uz članke o četiri, ranijih godina donirana projekta, tu su i vrlo inspirativni video spotovi u kojima se predstavljaju udruge – primatelji donacije.
Riječ je o doista iznimnim projektima čija realizacija donosi velik iskorak u bolji, zdraviji, u svakom pogledu kvalitetniji život našeg društva, život koji želimo ostaviti generacijama što dolaze, život koji današnja djeca zaslužuju živjeti.
"Jak kao Jakov"
Hrabri dječak Jakov nije uspio preboljeti leukemiju, ali je iza sebe ostavio čarobno blago koje sada donosi radost djeci u bolničkim sobama. Bio je inspiracija djeci i odraslima. Svojim plišancima udahnuo je dušu. U svojoj bolničkoj sobi stvarao se jedan sasvim novi svijet. U njega je uključio najdraže igračke, sve prijatelje i osoblje s odjela, šaljući nevjerojatno zrele i snažne poruke. Bio je zabavljač, znao je stotine viceva, napisao je desetke pjesama. U posljednjoj je sažeo svu svoju muku:
"U ovoj borbi samo jedan slavi, drago mi je, Golijate, ja sam David... U sobi mi je tama, al ja se smijem suncu koje sanjam jer nada umire zadnja... Ja sam jak!”. Stihove je uglazbila i snimila spot nakon njegove smrti grupa Connect, čiji je Jakov bio obožavatelj.
Jakovljeva majka Ivančica oživjela je njegove plišance poslije njegove smrti u očaravajućim slikovnicama koje sada čitaju djeci oboljeloj od teških bolesti.
Jakov Rubido danas je na drugom, jednom boljem svijetu. Zahvaljujući donacijskom programu Hrvatskog Telekoma “Zajedno smo jači”, karlovačka udruga "Jak kao Jakov", koju vodi njegov majka Ivančica, plišance je pretvorila u glavne likove slikovnica i otisnula ih šest, svaku u 2000 primjeraka. Njima sada nastoje ohrabriti sve male hematološke i onkološke bolesnike, zdravoj djeci nastoje usaditi klicu empatije, a odraslima poslati poruku koliko je dragocjena svaka sekunda provedena s njihovim djetetom.
Majka je odlučila osnovati udrugu i pomagati roditeljima koji su se našli u mukama kakve je ona bila prošla, pomažući im financijski.
Andreja iz Ozlja, Leon iz Čepina, Matej iz Metkovića, Lana iz Požege - samo su neka od 150 djece čijim roditeljima je udruga pomogla s 1,1 milijuna kuna. Novac prikupljaju donacijama, prodajom rukotvorina koje izrađuju u svojim prostorijama, a odnedavno i prekrasnim slikovnicama u koje je majka pretočila priče svojeg hrabrog sina Jakova.
„Ekolovci“
'Mi smo ekolovci. Kad očistimo Hrvatsku, Vedran (4) i sestrica Ena (1) više neće živjeti kraj ilegalnog odlagališta smeća'. Ovo je poruka udruge Tvornica ideja koja je pokrenula projekt “Ekolovci”.
Tvornice ideja priprema volonterske projekte u cilju poboljšanja kvalitete života u lokalnoj zajednici, očuvanja okoliša, kulturno-povijesnih jezgri i promicanja umjetnosti i sporta. Prijavili su se na natječaj Hrvatskog Telekoma “Zajedno smo jači” i osvojili 40.000 kuna za digitalni ekoprojekt koji bi trebao promijeniti sudbinu Vedrana i Ene i stotine druge djece koja žive uz ilegalna odlagališta i omogućiti im bezbrižno djetinjstvo
Uz donaciju koju su dobili razvijaju interaktivnu web stranicu na kojoj će objavljivati sve ilegalne deponije. Trenutno okupljaju volontere u e-timove koji su zaduženi za pronalaženje, obilježavanje i zbrinjavanje divljih smetlišta. Žele da se svakoga dana, a ne samo jedan dan u godini kao sada, ukloni najmanje jedno ilegalno odlagalište. Uz to, održat će radionice i prezentacije po Hrvatskoj, najviše u školama i vrtićima, kako bi educirali starije i djecu i učinili ih ekološki osjetljivima. Projekt “Ekolovci” projekt je podizanja ekološke svijesti građana Hrvatske.
Prema posljednjim podacima, a to su čak podaci stari nekoliko godina, u Hrvatskoj je službeno registrirano više od 3000 ilegalnih odlagališta otpada, a u Zagrebu više od 400. Smisao projekta 'Ekolovci' je očistiti Hrvatsku od divljih odlagališta, ali prvenstveno educirati sve građane, a najviše djecu. Ekolovci će stalno ažurirati podatke na temelju dojava i fotografija građana i istodobno pomagati da se alarmiraju komunalne institucije u svakom gradu, općini i županiji te ih potaknuti da zbrinu smeće.
Informatičko-robotički klub Popovača
U robotičkom klubu Popovača učenici savladavaju osnove robotike i programiranja, jednog od najvažnijih zanimanja budućnosti. Uz pomoć četiri mentora uče, zabavljaju se i pomažu drugima, i djeci i roditeljima. I već su osvojili mnogo nagrada... dizajnirajući robote i aplikacije da bi pomogli prijateljima u školi brže i lakše učiti.
Izraditi robota san je vjerojatno svakog djeteta. Dom kulture Popovača mjesto je gdje osnovnoškolska djeca tog kraja taj san i žive.
Informatičko-robotički klub Popovača okuplja popovačku djecu, ali i onu iz ostatka županije. Dio je izvanškolskih aktivnosti gdje se, osim robota, izrađuju mobilne aplikacije. Koliko god čarobno zvučalo, u praksi zahtijeva puno rada, znanja, vještina, ali ponajviše entuzijazma.
Članovi kluba svoj su dotadašnji rad i planove za budućnost prijavili na natječaj Hrvatskog Telekoma «Zajedno smo jači» i u konkurenciji s još 15 klubova i udruga osvojili 80 tisuća kuna. Novcem su kupili Lego robotičke setove koje služe kao podloga za učenje osnovnih znanja početnicima robotike.
Lego robotika i programiranje izvrstan je početak njihova informatičko-robotičkog puta.
- Početno programiranje je na nivou Lego robotike, zatim slijedi naprednije programiranje i robotika u programskim jezicima Logo i C ++ te na robotskim platformama Arduino i Fisher te, kao završni i najnapredniji stupanj, programiranje mobilnih aplikacija za android uređaje. Učenje kreće od gotovih modela kojima se svladavaju osnovna načela robotike. Kasnije se uči samostalna izrada i programiranje robota "od nule", a sve završava znanjem kreiranja mobilnih aplikacija.
Cilj koji članovi kluba imaju na umu je informirati mlade korisnike i njihove roditelje o sadržaju određenih aplikacija i igrica i na taj način smanjiti pojavu nasilja među mladima.
Klub koji je jedini u Hrvatskoj objedinio sastavnice robotike, programiranja i izrade aplikacija ima više od dvadeset članova i četiri redovna mentora. Mentori-volonteri, informatički i matematički stručnjaci, podijeljeni su po područjima u kojima su najvještiji.
Solarni paneli
Na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, u kabinetu profesora Ivana Marasovića, "kuha se" projekt koji bi lako mogao riješiti probleme malih kućanstva bez struje.
Profesor je na krov Fakulteta "posadio" tri vrste solarnih panela, zahvaljujući donaciji iz programa Hrvatskog Telekoma "Zajedno smo jači". Riječ je o panelima (fotonaponskim modulima) koji bi strujom bez problema mogli snabdijevati cijelo kućanstvo, sa svim uređajima i potrebama, a još bi ostalo i za prodati višak HEP-u. Solarne panele donirao je domaći proizvođač, tvrtka Solis iz Varaždina.
- Cilj projekta je ispitati karakteristike fotonaponskih modula različitih tehnologija te mogućnost njihove proizvodnje na području Dalmacije, kako bi ta iskustva mogli prenijeti na manja kućanstva, odnosno manje korisnike - kaže profesor Marasović.
U tu svrhu su od njemačkog proizvođača invertera, odnosno istosmjerno-izmjeničnih pretvarača, dobili donaciju njihovih energetskih uređaja za pretvorbu električne struje iz fotonaponskih modula u izmjeničnu struju prikladnu za korištenje.
- Ujedno testiramo i tzv. koncept Smart Home, odnosno Pametne kuće, gdje se električna energija proizvedena na objektu, odmah i troši na mjestu proizvodnje kako bi se smanjili gubici u distribuciji i dobila diverzifikacija proizvodnje te povećala sigurnost opskrbe u, primjerice, određenim kriznim situacijama - govori profesor.
Važan dio ovog projekta je i testiranje cijelog sustava s odgovarajućim baterijama, namijenjenim upravo objektima koji nisu spojeni na elektrodistribucijsku mrežu. Baterije se pune kada ima sunca, iz njih se uzima energija kada nema dovoljno sunca, i time se osigurava potpuna energetska autonomija objekta.
Sve to zajedno nije za prosječnu obitelj jeftino, no nije baš niti pretjerano skupo. Sigurno je mnogo jeftinije od milijun kuna koji bi se potrošili kada bi država do svakog zaseoka u Hrvatskoj dovela električne vodove.